• zaboravljanje je najveće u početku, zato ponovi lekciju koju si taj dan učio, a zatim one koje si učio prije

• uvijek prije početka učenja nove lekcije ponovi staru

• gradivo podijeli na manje dijelove, naučiti manji dio ne izgleda jako teško

• čitaj glasno, ali znaj da ćeš se brže umoriti pa planiraj više kraćih pauza, glasno čitanje korisno je za koncentraciju

• uči s olovkom u ruci i zabilješke (sažetke) piši u bilježnicu, tako gubiš više vremena, ali puno naučiš dok praviš sažetak

• nepoznate riječi nakon čitanja potraži u rječniku, učenje s razumijevanjem je trajnije i zanimljivije

• nerazumljivu definiciju pročitaj više puta i pokušaj je razjasniti na primjeru, lakše ćeš razumjeti ako povežeš s nečim poznatim

• ponovi (pročitaj) ono što ste zapisali u školi i usporedi sa svojim sažetkom,  po potrebi možeš ga i nadopuniti

• uporno ponavljaj definicije, datume i izraze koje teže pamtiš

• ponavljaj čitanjem, prepričavanjem bez gledanja u zabilješke

• nakon pauze provjeri koliko si naučio (mogu te ispitati roditelji ili sam sebe)

• domaću zadaću piši isti dan kad je zadana jer ti je gradivo svježe

• domaću zadaću piši sam jer tako učiš i vježbaš (posebno je važno za matematiku, hrvatski i strani jezik)

• piši uredno i pregledno (datum, naslov, rješavanje)

• koristi se bojicama – vrlo je uredno i pregledno, korisno je za  upamćivanje (npr. naslov piši crvenom bojicom, definicije uokviri, podvuci, dopusti mašti da stvara – poput igre)

• u učenju pravi pauze, primjerice, nakon 30 minuta učenja odmori se 5 minuta, nakon 1,5 sata učenja odmori se 20 minuta, nakon pauze bez gledanja u zabilješke (sažetke) ponovi gradivo, ako tada znaš, znat ćeš i sutra u školi

• uči redovito (svaki dan), najbolje je u učenje uložiti svakodnevno manju količinu vremena, nego učiti cijelo vrijeme nekoliko dana prije ispita

• što više ponavljaš pamćenje je dugotrajnije

• ne uči napamet nego s razumijevanjem

• diskusija i uzajamno ispitivanje vrlo povoljno djeluje na jasnoću pojmova, jezično oblikovanje stečenih znanja te za hrabrost (uklanjanje straha) kod odgovaranja

• nagradi se za svaki uspjeh i izvršenje zadatka, nagradi se nakon napornog rada bez obzira na rezultat

• budi uporan, ne odustaj!!!

 

 

VANJSKI FAKTORI KOJI OLAKŠAVAJU UČENJE

 

 

 

MJESTO ZA UČENJE

 

Uvijek uči na istom mjestu.

Zbog dobre koncentracije i bržeg učenja, mirno i tiho mjesto najbolje je za učenje.

Nije poželjno učiti uz upaljen televizor, glasnu glazbu, sa slušalicama na ušima,

uz ukućane koji razgovaraju i sl.

Dobro prozračena prostorija važna je za dobru koncentraciju i pamćenje za koje nam je

potreban kisik. Zato prostor za učenje treba povremeno provjetriti.

 

 

 

 

STOL I STOLICA

​

Stol treba biti prostran, a stolica udobna koja će ti omogućiti   sjedenje bez bolova u leđima.

Izbjegavaj učiti na krevetu jer sjedenje na njemu nije najudobniji položaj tijela i otežano je pisanje.

Nije poželjno ležati za vrijeme učenja jer je to položaj koji mozgu šalje poruku da se pripremi za spavanje.

Najbolje je učiti za stolom na kojem će biti samo ono što je potrebno za učenje (udžbenici, bilježnice, pribor za pisanje…). Nepotrebne predmete treba maknuti jer odvlače pozornost (igračke, uspomene, ukrasi, mobitel…).

 

TEMEPRATURA

​

Temperatura prostorije gdje se uči treba biti između 18 i 20 o C. Previsoka ili preniska temperatura smanjuje koncentraciju.

 

 

VRIJEME ZA UČENJE

​

                                        Uči uvijek u isto vrijeme. Tako će ti učenje ući u naviku.

                                        Najbolje vrijeme za učenje je jutro. Ako to nije moguće, učenje treba odgoditi za poslije podne, a u                                                        najgorem slučaju za navečer.

                                        Trebalo bi izbjegavati učenje u kasnim noćnim satima jer smo tada najumorniji i smanjuje se učinkovitost                                              učenja.

                                        Istraživanja su pokazala da je radni učinak najbolji od 9:00 do 11:00 prije podne i od 17:00 poslije                                                  podne. Najneučinkovitije vrijeme za učenje je oko 14:30.

Utvrdi u koje doba dana najbolje učiš i tada radi najteže zadatke. 

 

RASVJETA

​

Najbolje je prirodno svjetlo jer se tada oči manje umaraju.

Ako pišeš desnom rukom, svjetlo treba dolaziti s lijeve strane.

Ako pišeš lijevom rukom, svjetlo treba dolaziti s desne strane.

 

 

 

 

DOBRA PRIPREMA

​

Prije početka učenja pripremi sve potrebno: olovke, ravnalo, gumicu za brisanje, knjige, bilježnice i ostalo. U protivnom ćeš morati ustajati i prekidati učenje, a to loše utječe na koncentraciju i produžuje vrijeme učenja.

​

Nemoj ostavljati za sutra zadatke i obaveze koje trebaš ispuniti danas.

​

​

 

MOTIVACIJA ZA UČENJE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Motivacija se ne može naučiti, već je ona nešto što se stvara u nama.

Motivacija znači potražiti razloge koji nas tjeraju naprijed. Tajna je u tome da potražimo razloge koji nas potiču da zadatke obavljamo i da ih obavljamo dobro.

Ponekad je to neki unutarnji motiv, primjerice kad nam se nešto sviđa ili u nečemu uživamo.

Motivacija može biti i vanjska, primjerice kada nešto činimo kako bismo postigli neki cilj (trudit ću se da prođem s 5 jer su mi roditelji obećali kupiti …).

​

Odgovori na ova pitanja. Možda ti odgovori pomognu da se lakše natjeraš na učenje.

 

·       Zašto učiš?

·       Zašto smatraš da je učenje potrebno?

·       Što bi htio postati nakon završetka školovanja?

·       Misliš li da to možeš postati bez učenja?

·       Tko je tvoj uzor kojem bi htio nalikovati?

·       Misliš li da je osoba koju si naveo kao svoj uzor postigla uspjeh bez imalo truda?

 

METODE UČENJA

​

Baš svi uče uz pomoć metode. Neki učenici čitaju lekciju više puta dok ne usvoje gradivo. Jedni podcrtavaju najvažnije, a drugi naglas čitaju gradivo kako bi ga bolje zapamtili. Neki učenici rade sheme (grafičke prikaze) lekcije kako bi je lakše naučili. Svi učimo metodom pokušaja i pogrešaka. Svatko u praksi koristi metodu za koju misli da mu donosi najbolje rezultate.

 

Neki učenici kažu da ulažu puno vremena u učenje, ali da postižu nezadovoljavajuće rezultate. Ako nisi zadovoljan rezultatom svog učenja možda trebaš  promijeniti  metodu, odnosno način na koji učiš.

Ne možemo tvrditi da postoji idealna metoda učenja. Svatko treba pronaći svoju najbolju metodu.

​

Odgovori na ova pitanja. Ona će te potaknuti da razmisliš o potrebi uvođenja nekih posve novih elemenata u svoj način učenja.

​

• Vjeruješ li da je metoda koju koristiš najbolja moguća?

• Daje li željene rezultate?

• Misliš li da ju možeš poboljšati?

• Što možeš učiniti kako bi bio učinkovitiji u učenju?

• Zapiši što točno činiš kada moraš naučiti određeno gradivo.

​

Vjerojatno si već primijetio da bolje pamtiš gradivo ako si ga prethodno predočio shematski, da lekciju lakše naučiš ako ju ponavljaš na glas te da lakše pamtiš kada si postavljaš pitanja u vezi nečega što ti predstavlja teškoću.

​

Dakle, postoji niz pravila koja, ako ih pravilno koristiš, pomažu u učenju.

 

 

METODA UČENJA IPPSI

​

​

1. Informativno čitanje

​

Obrati pozornost na naslov teksta, odlomke od kojih se sastoji, na dijelove teksta koji su tiskani masnim slovima ili su uokvireni (u njima su važni podaci), eventualne crteže, mape i fotografije koje sadrži.

 

2. Pitanje

​

Nakon informativnog čitanja , lekciju nauči od početka postavljajući si pitanja za svaki odlomak.

Postavljanje pitanja tijekom učenja pomaže ti da se koncentriraš, pronađeš smisao u gradivu koje učiš te da ga lakše zapamtiš.

 

3. Pažljivo i detaljno čitanje svakog poglavlja

​

Postavljanje detaljnih pitanja olakšat će ti da uočiš koje su najvažnije činjenice u tekstu.

Podcrtavaj ono što ti se čini važnim.

 

4. Shematiziraj svako pitanje

​

Vizualno pamćenje vrlo je važno za učenje te ga treba što više koristiti.

Konceptualne mape i sheme pomažu da bolje vizualno pamtimo. Pri izradi shema izdvajamo najvažnije iz gradiva. Shema je grafičko i simbolično prikazivanje teksta. Olakšava učenje, razumijevanje i pamćenje naučenog.

 

5. Izreci naučeno i shematizirano

​

Ponavljanje naglas služi kako bismo autorove riječi pretvorili u vlastite.

 

6. Ponavljanje

​

Ponavljanje je kratak, jednostavan  i precizan sažetak gradiva ispričan vlastitim riječima.

Nakon podcrtavanja i shematiziranja teksta, ponavljanje ti neće predstavljati nikakav problem.

Nakon završetka , odmori se nekoliko minuta i još jednom ponovi sve. To će ti pomoći da utvrdiš naučeno.

 

 

KONCEPTUALNE MAPE

 

 

Konceptualna mapa je mreža koja grafički prikazuje odnose između raznih informacija. One čine sadržaj razumljivijim i vizualno lakše pamtljiv. Mape su poput fotografija gradiva koje želimo usvojiti.

​

Koriste se za:

​

• ponavljanje gradiva prije ispita

• vizualno pamćenje informacija

• utvrđivanje naučenog gradiva

​

Pravila  izrade konceptualne mape?

​

• Pronađi glavnu informaciju ili glavno pitanje lekcije i smjesti je u centar mape.

• Zatim pronađi sporedne informacije i posloži ih po važnosti. Uvijek piši tiskanim slovima.

• Koristi različite boje za pisanje drugačijih informacija. To će ti pomoći da  

ih razlikuješ. Informacije poveži linijama raznovrsnih boja.

• Definicije, grafikoni, crteži i ostalo neka budu na posebnom papiru. Kako bi ih povezao s mapom, pokraj informacije na koju se odnose, nacrtaj zvjezdicu.

• Potreban pribor za izradu mape: papir i kemijske olovke ili flomasteri u boji.