22. ožujka 2018.
22. ožujka 2018.
Digitalni mediji i mentalno zdravlje
U okviru školskog preventivnog programa pokrenut je projekt Digitalni mediji i mentalno zdravlje, koji vode školska knjižničarka Julija Dujić i školska psihologinja Petra Gotić Marčec. Cilj projekta je educirati učenike o digitalnim medijima, njihovom utjecaju na mentalno zdravlje te razviti odgovorne navike korištenja tehnologije.
Kroz ovaj projekt učenici će se upoznati s pojmom digitalnih medija i osvijestiti na koje ih sve načine svakodnevno koriste. Razumjet će kako prekomjerno provođenje vremena pred ekranima može utjecati na mozak, pažnju i cjelokupno zdravlje. Također, razvijat će kritičko razmišljanje o sadržajima koje konzumiraju na društvenim mrežama i njihovom utjecaju na percepciju stvarnosti. Jedan od važnih ciljeva je i povećanje svjesnosti o digitalnom nasilju (cyberbullyingu) te usvajanje strategija zaštite u digitalnom okruženju. Učenici će kroz radionice osvijestiti emocionalne posljedice korištenja digitalnih medija, naučiti prepoznati vlastite osjećaje dok koriste internet i videoigre te poticati vlastitu dobrobit. Osim toga, projekt će ih motivirati na kraće pauze od digitalnih uređaja te isprobavanje aktivnosti koje promiču mentalno zdravlje.
Na kraju projekta održat će se roditeljski sastanak, na kojem će se prezentirati ishodi rada s učenicima. Roditelji će također imati priliku sudjelovati u predavanju Udruge Let, gdje će se informirati o načinima kontrole onoga što djeca rade na internetu i društvenim mrežama te o opasnostima, rizicima i prednostima digitalnog svijeta.
Nakon provedenih aktivnosti, učenici će bolje razumjeti pojam digitalnih medija te će biti svjesniji načina na koji ih koriste u svakodnevnom životu. Shvatit će kako prekomjerno korištenje ekrana može utjecati na njihov mozak, pažnju i zdravlje te će razviti kritičko promišljanje o sadržajima koje konzumiraju na društvenim mrežama. Također, povećat će svoju svjesnost o digitalnom nasilju i steći alate za zaštitu u online prostoru. Kroz radionice će naučiti prepoznavati vlastite emocije dok koriste digitalne medije te će isprobati različite aktivnosti koje promiču mentalno zdravlje.
Osim učenika, i roditelji će dobiti korisne informacije o sigurnosti djece na internetu, što će im omogućiti bolje razumijevanje izazova s kojima se njihova djeca susreću u digitalnom svijetu.
Ovaj projekt omogućit će učenicima da razviju zdraviji odnos prema digitalnim tehnologijama te ih potaknuti na odgovorno i umjereno korištenje medija, uz očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja.
Aktivnosti
Održana prva radionica u sklopu projekta Digitalni mediji i mentalno zdravlje: Što su digitalni mediji
11.3.2025.
Učenici 4. a, 4. b i 4. c razreda sudjelovali su u prvoj radionici projekta Digitalni mediji i mentalno zdravlje, koju je vodila školska knjižničarka Julija Dujić. Kroz niz zanimljivih aktivnosti, učenici su promišljali o utjecaju digitalnih medija na svakodnevni život.
Radionica je započela kratkim uvodom o digitalnim medijima, nakon čega su učenici kroz brainstorming zapisivali koje digitalne medije koriste, na koji način i koliko često. U aktivnostima u parovima istraživali su kako su ljudi nekada funkcionirali bez digitalnih medija, a kroz igru "Što bi se dogodilo da...?" promišljali su o mogućim posljedicama različitih scenarija vezanih uz medije.
Na kraju radionice, svaki je učenik podijelio nešto novo što je naučio ili ga je iznenadilo. Radionica je potaknula kritičko razmišljanje i osvijestila važnost odgovorne upotrebe digitalnih medija.
Veselimo se idućim susretima i novim spoznajama u ovom zanimljivom projektu!
Održana druga radionica u sklopu projekta Digitalni mediji i mentalno zdravlje: Ekransko vrijeme i njegov utjecaj na mozak
28.3.2025.
Održana je i druga radionica projekta Digitalni mediji i mentalno zdravlje pod nazivom "Ekransko vrijeme i njegov utjecaj na mozak", koju je vodila školska knjižničarka Julija Dujić.
Cilj ove radionice bio je osvijestiti učenike o učincima prekomjernog korištenja ekrana na mozak, pažnju i zdravlje te ih potaknuti da razmisle o alternativnim aktivnostima koje pomažu u odmoru i opuštanju.
Radionica je započela uvodnim pitanjima o njihovim navikama vezanim uz ekrane, poput vremena provedenog pred ekranom i njihovih osjećaja nakon dugotrajne upotrebe.
Potom je prikazan kratki video koji je razjasnio način na koji ekrani utječu na mozak, pažnju i emocije. Diskusija nakon videa potaknula je učenike na razmišljanje o temama poput utjecaja ekrana na san, koncentraciju i raspoloženje. Njihovi odgovori i razmišljanja bili su vrlo zreli za njihovu dobi što je pokazalo da oni dosta razmišljaju o svojim digitalnim navikama, a većina je itekako svjesna lošeg utjecaja.
Najzabavniji dio radionice bio je kreativni radni list na kojem su učenici osmišljavali aktivnosti koje mogu zamijeniti korištenje ekrana, poput čitanja knjiga, šetnje u prirodi ili igranja društvenih igara s obitelji. Osim toga, sudjelovali su u opuštajućoj aktivnosti "Vođena fantazija", koja je mnogima pomogla da se osjećaju smireno i opušteno.
Na kraju, učenici su dobili domaći zadatak – izazov smanjivanja vremena pred ekranima kroz tjedan, uz vođenje dnevnika aktivnosti bez ekrana. Cilj zadatka bio je potaknuti ih da istraže kako promjena svakodnevnih navika može pozitivno utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit.
Ova radionica svakako je osnažila njihove spoznaje o zdravijem i uravnoteženijem korištenju tehnologije.
.jpeg)
Održana treća radionica u sklopu projekta Digitalni mediji i mentalno zdravlje: Društvene mreže – stvarnost ili iluzija?
2.4.2025.
U trećoj radionici bavili smo se društvenim mrežama, a cilj je bio potaknuti učenike na kritičko razmišljanje o sadržaju koji konzumiraju i kako on utječe na njihovu percepciju stvarnosti.
Radionica je započela uvodnom diskusijom na temu društvenih mreža. Knjižničarka je učenike pitala koje mreže koriste, što najviše vole pratiti te što misle o istinitosti slika i videa na internetu. Učenici su otvoreno dijelili svoja iskustva i razmišljanja, pri čemu su mnogi priznali da se često susreću sa sadržajem koji izgleda "predobro da bi bio stvaran". Razgovarali su o razlozima zašto ljudi uređuju slike i kako se osjećaju kada vide savršene prikaze života drugih.
Središnji dio radionice bio je istraživački zadatak u kojem su učenici promatrali projicirane fotografije (objave s društvenih mreža) – neke stvarne, a neke očito uređene. Diskusija o razlikama među slikama otkrila je kako filtri, poziranje i montaža mogu stvoriti iluziju savršenstva. Učenici su raspravljali o tome zašto ljudi žele ostaviti bolji dojam na društvenim mrežama i kako to može utjecati na one koji gledaju te slike, posebno na osjećaj samopouzdanja i sreće.
U završnom dijelu radionice, učenici su radili u parovima kako bi analizirali naizgled savršene objave s društvenih mreža. Njihov zadatak bio je zamisliti i zapisati stvarnost koja bi mogla stajati iza tih fotografija. Mnogi su zaključili da savršene slike često skrivaju nesavršenosti i izazove koje svi doživljavamo, što je dodatno naglasilo važnost kritičkog promišljanja.
Shvatili su da ono što vide na društvenim mrežama nije uvijek odraz stvarnog života te da je važno njegovati zdravu percepciju vlastite stvarnosti. Uz ovakve aktivnosti, učenici uče kako bolje razumjeti svijet medija, ali i kako zaštititi svoje samopouzdanje i mentalno zdravlje.
Fotogalerija
1. radionica
3. radionica